Foto: Pixabay
Egzotične životinje kod nas često bude ogromnu radoznalost, pa možemo sanjati o tome da vidimo žirafu, pomazimo krokodila ili da jašemo slona. Veliku radoznalost kod turista budi upravo poslednja aktivnost. U nastavku sledi nekoliko razloga zasto je ovaj način interakcije sa divljom životinjom pogrešan.
1. Slonovi su zabranjeni u turističkoj industriji
Divlji slonovi neće dozvoliti čoveku da mu se popne na leđa i da ga jaše, stoga je potrebno životinju izdresirati na pokornost. Drevna tehnika dresure poznata pod nazivom Phajaan ( u značenju „potpuni slom”) podrazumeva odvajanje mladunčeta slona od majke, a neretko se dešava i da se tom prilikom zaštitnički nastrojeni slonovi ubijaju. Mladunče potom biva izloženo najbrutalnijim oblicima mučenja ‒ drži se u kavezu, vezuje za drveće, udara metalnim alatkama, izgladnjuje, sve dok se ne „nauči” poslušnosti i strahu od čoveka.
2. Jahanjem slonova možete im oštetiti kičmu
Kičma slonova nije predviđena da podnosi teret ljudi. Slonovi koji satima prenose turiste kroz džungle osećaju nelagodnost i podložni su trajnim oštećenjima kičmenog stuba. Najveći teret koji jedan odrasli slon u proseku može da nosi, i to ne duže od 4 časa, jeste 150 kg. Ipak, u stvarnosti jedan slon nosi više turista odjednom na svojim leđima, dok mu je „radno vreme” duže od 4 časa. Dodatna poteškoća jesu i sedišta za ljude koja se stavljaju na leđa ovih životinja, a koja izazivaju iritacije slonove kože i mogu dovesti i do infekcija.
3. Slonovi su društvene i inteligentne životinje
Slonovi su veoma slični ljudima. Osnivaju svoje porodice, imaju prijatelje, osećaju duboke emocije. Poznati su po svojoj inteligenciji i dugom pamćenju, kao i čvrstim i složenim socijalnim vezama koje grade. Svakako da iz ovog sledi da zapamćena i snažno doživljena patnja i bol koju izaziva procedura dresure ima ogromne posledice, čineći da mnogi slonovi pate od posttraumatskog stresa. Takođe, kao što je i za samog čoveka „kazna” život u samoći, tako je i odvajanje slona iz zajednice i prisiljavanje na samostalan život velika kazna za ovu društvenu životinju.
4. Azijski slon je ugrožena vrsta
Azijski slonovi se nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta. U poslednjih 65 do 70 godina, njihova populacija smanjila se za čak 50%. Slonovi koji se, i pored zabrane, koriste u turističkoj industriji često umru od gladi, dehidracije ili iscrpljenosti.
5. Postoje bolji i bezbedniji načini za interakciju sa slonovima
Ne morate da posetite kampove koji promovišu jahanje slonova da biste došli u dodir sa ovim divnim bićima. Širom jugoistočne Azije postoje rezervati koji se bore protiv zarobljavanja i mučenja slonova, a koji dozvoljavaju posete turistima. Možete da se družite sa slonovima, pazite ih, pomognete u kupanju i hranjenju. Prirodni park slonova (Elephant Nature Park) čak nudi niz volonterskih prilika za turiste.
Pre nego što pokušamo da neku ovakvu ideju sprovedemo u delo, potrebno je da pažljivo razmislimo o posledicama naših želja. Divljim životinjama je mesto u prirodi, na slobodi, a na čoveku je da tu slobodu poštuje. Retkim vrstama se možemo diviti, ali njihovo porobljivanje i iskorišćavanje zarad naših zadovoljstava je neprihvatljivo.
Copyright Ⓒ 2022 Red Info Portal. Sva prava zadržana. Izradio Vihor d.o.o.